Najgori izvan eurozone: Ništa od eura ako napokon ne dovedemo institucije u red

Na Banskim dvorima je da u pismu naprave popis poteza unutar gabarita da su dostižni i mjerljivi.

Nešto više od godinu dana nakon najave uvođenja eura, ohrabrena pozitivnim signalima iz Europe, Hrvatska će do ljeta poslati pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam, tzv. “čekaonicu” za euro. Iako je samo pismo prvi formalni korak u procesu zamjene kune europskom valutom, njegov sadržaj nije tek puka formalnost.

U njemu će se Vlada obvezati na niz konkretnih reformskih poteza, i to u relativnom kratkom roku od oko godine dana. “Loptica je sada na Vladi da napravi popis poteza koji se mogu odraditi u godinu dana, unutar gabarita da su dostižni, lako mjerljivi i to napiše u pismu namjere”, rekao nam je sugovornik blizak središnjoj banci. Sudeći po bugarskoj verziji pisma koji je krajem srpnja službena Sofia odaslala na niz Unijinih adresa, odgovor na pitanje što bi Vlada Andreja Plenkovića mogla staviti na papir ne treba daleko tražiti – sve već piše u specifičnim preporukama Bruxellesa za Hrvatsku.

Riječ je o dobro poznatoj lepezi famoznih reformi čija se implementacija uglavnom prebacuje u – narednu godinu. Primjerice, od reforme javne uprave (i plaća) te pravosuđa, uspostave pravednijeg sustava socijalnih naknada i prava, jačanja fiskalnog okvira (i uloge Vijeća za fiskalnu politiku) te uvođenja poreza na nekretnine. Među zamjerkama su i spora privatizacija, izbjegavanje jačanja profesionalnog upravljanja i nadzora u državnim tvrtkama, kao i Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR).  U odnosu na svibanjski osvrt Bruxellesa jedini napredak napravljen je kod mirovinskih zakona (produljenje radnog vijeka) te prošli tjedan predstavljenog rasterećenja administrativnog tereta na gospodarstvo.

Hoće li se u pismu kojeg bi trebali potpisati ministar financija Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić naći namjera obračuna s političkim uhljebljivanjem u javnim firmama, zaboravljena reforma javne uprave ili nešto treće s popisa mjera “ograničenog napretka”, u konačnici će odlučiti HDZ-ova Vlada kalkulirajući s potporom koalicijskih partnera. “Nitko nam neće dati listu stvari koje trebamo odraditi, to je isključivo na nama, što se procijeni da je izvedivo u kratkom roku.

U neformalnim razgovorima ta lista se može fino izbrusiti, a neke mjere još “podebljati”. Vrlo je mala vjerojatnost da bi slali pismo na svoju ruku iako nije nemoguće”, kaže naš sugovornik. Bugarska, u kojoj je među vodećim problemima korupcija pri čemu dosta sličnosti dijeli s Hrvatskom, obvezala se ojačati nadzor nebankarskog sektora (svoj pandan Hanfe), propise o stečaju i te pravosudnu infrastrukturu. U pismu koje potpisuju tamošnji ministar financija Vladislav Goranov i guverner središnje banke Dimitar Radev stoje nezaobilazni konkretni koraci u borbi protiv pranja novca te usklada s OECD-ovim smjernicama korporativnog upravljanja u tvrtkama u vlasništvu države. Sudeći po signalima iz Europe, Hrvatska je dobila jasno zeleno svjetlo za euro zahvaljujući pospremanju javnih financija i stabilnom bankarskom (i financijskom) sustavu.

“Europska komisija podržava napore članica da uvedu euro, i to ne samo politički, nego i pružanjem potrebne tehničke pomoći, pa i potencijalne financijske”, izjavio je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK na marginama konferencije o 5 godina eura u Latviji dodavši da Hrvatska vrlo ozbiljno i intenzivno radi na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu”. Jedan od panelista na spomenutoj konferenciji bio je i prvi čovjek HNB-a Boris Vujčić što se također iščitava kao znak potpore.

“Najteže je ući u ERM II zbog toga što nema jasnih kriterija koje zemlja treba ispuniti da bi ušla u taj tečajni mehanizam. Jednom kada ste ERM-u, kriteriji za uvođenje eura su jasni, iako se dio njih konstantno mijenja, pa je potrebno i nešto sreće da bi ih se ispunilo”, poručio je guverner iz Latvije.  Jedno je sigurno, za razliku od dosadašnje korespondencije s Europskom komisijom (po ulasku u članstvo), koja se dobrim dijelom može svrstati pod egidu “papir trpi svašta”, pravila igre za euro su ipak stroža.

Ona brojčana dobrim dijelom zadovoljavamo ili smo na dobrom putu. Otvorena rana, koja bi se mogla pokazati nepremostivom preprekom za euro, je (ne)kvaliteta institucija, a upravo bi nju trebale popraviti reforme za koje nedostaje političke volje. U posljednjem izvješću Europske središnje banke o konvergenciji iz svibnja 2018. od zemalja koje nemaju euro Hrvatska ima najlošije institucije u cijeloj EU.  Među svih 28 članica gora je jedino Grčka, ali za nju vrijede neka druga pravila igre jer je euro uvela desetljeće prije krize dok su pravila bila vrlo rastezljiva što je Europa u međuvremenu zažalila.

Izvor: 

Pratite nas i lajkajte nas:

Povezani članci