Traži

Nestašica radnika usporit će slovenski gospodarski rast

Nestašica radnika usporit će slovenski gospodarski rast
Ove godine najviše dozvola izdano je radnicima iz BiH i Hrvatske, a poslodavci su najviše uvozili radnike sa srednjom stručnom spremom.

Pošta Slovenije je od 136 novih radnika na području dostave, gdje se susreće sa snažnom fluktuacijom radnika, zaposlila samo dva stranca i to oba iz BiH, izvještava portal Siol.net. Pošta Slovenije radnike je tražila u Srbiji, ali i u Bosni i Hercegovini, što je naišlo na protivljenje tamošnjeg sindikata. Unatoč tome, slovensko gospodarstvo treba strane radnike u brojnim sektorima. Broj izdanih radnih dozvola za radnike iz inozemstva u Sloveniji, piše Siol.net, u posljednjih nekoliko godina je padao, ali prema podacima Zavoda za zapošljavanje za osam mjeseci ove godine premašio je broj dozvola izdanih cijele prošle godine.

Natječaji bez kandidata
Najviše radnih dozvola izdano je radnicima iz BiH i Hrvatske, a slovenski poslodavci su uglavnom uvozili radnike sa srednjom stručnom spremom. Slijede radnici s nepotpunom ili potpunom osnovnom školom, a na trećem mjestu po broju izdanih dozvola su radnici sa srednjim strukovnim i općim obrazovanjem. Potreba za radnicima posljedica je toga što su, kako navodi Siol.net, slovenske tvrtke u izvrsnom stanju. Sve više i više ljudi ima posao, a nakon dugo vremena plaće se povećavaju i u privatnom sektoru. S visokim rastom, ne nedostaje upozorenja o pregrijavanju slovenskog gospodarskog stroja, međutim, vjerojatnije je da će se stroj jednostavno početi vrtjeti u prazno, navodi portal. Pri tome, mnoge slovenske tvrtke koje su ponovno pokrenule ulaganje i pokušavaju što brže ispunjavati narudžbe iz inozemstva već se suočavaju s velikim poteškoćama u pronalaženju radne snage.

U vladinom Uredu za makroekonomsku analizu i razvoj (UMAR) kažu da nestašice radne snage već otežava brži gospodarski razvoj, ali ne nedostaju inženjeri i programeri već prije svega ljudi za fizički rad. Najviše se traže radnici za jednostavan rad u tvornicama, vozači teških kamiona i tegljača, čistači, konobari, zidari, kuhari, varioci, elektroinstalateri i slična zanimanja. U traženju radnika mnoge slovenske tvrtke nisu bile uspješne, u brojnim slučajevima niti jedan kandidat nije se prijavio za natječaj ili kandidati nisu imali odgovarajuće obrazovanje i radno iskustvo. No poslodavci pri zapošljavanju stranaca imaju velike probleme s birokratskim postupcima. “Budući da smo globalna kompanija otvorili smo se za zapošljavanje stranaca. Trenutno vidimo velike birokratske prepreke u zapošljavanju stranaca iz trećih zemalja”, kažu u kompaniji Poclain Hydraulics.

Strane radnike traže i u kompaniji Revoz, ali i u Krki budući da postoji manjak kemičara i farmaceuta. S druge strane, prema istraživanju koje je ovog proljeća proveo Zavod za zapošljavanje u gotovo tri tisuće tvrtki, slovenski poslodavci će tražiti više od 25.000 radnika u drugoj polovici ove godine. U slovenskim uredima za zapošljavanje trenutno je 80 tisuća osoba, od kojih je 30.700 bez posla dvije godine ili duže, 33.273 je starije od 50 godina, a 24.623 ima samo osnovnu školu ili još niže obrazovanje. Iako se Slovenija smatra državom s jednom od najobrazovanijih radnih snaga, činjenica je da to ne vrijedi za zanimanjima koja su potrebna gospodarstvu. Tu su i prevelika davanja državi, na koja stalno upozoravaju slovenske kompanije. Na svakih sto eura koje tvrtka plaćati radniku barem trećina ide na zdravstvene i mirovinske fondove i u proračun. Kod najviših plaća država uzme više od polovice zarade.

Nije više obećana zemlja
Jedan od glavnih razloga za nedostatak radne snage jest da Slovenija odavno više nije obećana zemlja u očima radnika bivših jugoslavenskih republika, tvrdi Siol.net. Još nisu zaboravili iskustvo sa slovenskim sada propadajućim građevinskim tvrtkama, život u nemogućim uvjetima i prisilan put kući bez zarade. Ako je u 2008. više od 85 tisuća dozvola izdano strancima za rad u Sloveniji, uglavnom u građevinarstvu, danas je ta brojka manja za 80 posto. Slabo obrazovani radnici s iskustvom u graditeljstvu, ugostiteljstvu i obrtništvu radije postaju pravi ekonomski migranti i kreću u zapadne zemlje po veće plaće.

Izvor: poslovni_logo-1

Pratite nas i lajkajte nas:

Povezani članci

Ostavite komentar

Hvala za Vaš komentar!