U Los Angelesu pametna rasvjeta se napaja i iz koraka pješaka

Neki od projekata pametnih gradova već su dio naše svakodnevice, a daljnji razvoj bit će zasnovan na konceptu ‘interneta stvari’.

Projekcije pojedinih američkih medija, kao što je Dzone posvećen najnovijim tehnološkim postignućima, kažu da će se na globalnoj razini za izgradnju pametnih gradova do 2020. godine uložiti oko 400 milijardi dolara. Uz to, prema izvješću analitičke kuće McKinsey prognozira se i da će se u pametnim gradovima do 2025. godine generirati 60 posto svjetskog BDP-a, kao i da će ondje živjeti oko 86 posto ukupne svjetske populacije. Neki od projekata pametnih gradova već su dio naše svakodnevice, dok je njihov daljnji razvoj zasnovan na konceptu IoT (‘Internet of Things’) i očekuje se da će uvelike povećavati kvalitetu života građana diljem svijeta.

Jedna od najraširenijih inovacija u gradskoj infrastrukturi je pametna javna rasvjeta, a paralelno s napretkom tehnologija i ovaj se segment ubrzano transformira u svoje poboljšane verzije. Već standardni set funkcija javne pametne rasvjete uključuje WiFi vezu, mogućnost punjenja baterija, dok istovremeno takva jedinica putem pametnih senzora prikuplja i podatke u stvarnom vremenu koji se poslije mogu koristiti. Prije godinu dana u Las Vegasu je instalirana pametna javna rasvjeta koja se napaja ne samo iz sunčeve svjetlosti već i iz koraka pješaka, odnosno kinetičke energije. Ništa manje važne nisu ni pri tome generirane uštede, pa je tako poznat primjer Los Angelesa koji je na godišnjoj razini uštedio 9 milijuna dolara nakon što je gotovo 80 posto svojih 215 tisuća starih natrij-parnih uličnih svjetiljaka zamijenio LED verzijama.

Pametno parkiranje
Na drugom mjestu popularnosti i opće raširenosti nalazi se pametni parking. Iako inicijalno zamišljen kao alat u smanjenju zagušenja s vremenom su se iz ovog koncepta razvili i dodatni benefiti poput značajnih ušteda goriva te pretvaranje užih gradskih centara u mjesta ugodna za boravak. U svemu tome pomogle su i aplikacije za parking koje ukazuju na najbližu dostupnu parkirnu točku, čime se štede vrijeme i novac, smanjuju emisije štetnih plinova, dok se istodobno olakšava protok prometa.

Uz to, otišlo se i korak dalje, pa se putem mobilne aplikacije ParkWhiz parkirno mjesto danas može unaprijed platiti i rezervirati. Na to se nadovezuje i pametno planiranje transporta – sve veći broj sustava koristi otvorene gradske podatke kako bi vozačima predložili najbolju i najprikladniju rutu. Sustavi sada postaju sofisticiraniji, uzimajući u obzir osobne preferencije kao što su troškovi, sigurnosni problemi ili količina CO2 koja se ostavlja iza sebe. Tome valja dodati i informativne i interaktivne kioske postavljene u brojnim gradovima, Citymapperi, koji na jednom mjestu okupljaju informacije i nude multimodalne transportne opcije što štedi vrijeme i u samom transportu, kao i vrijeme uloženo u planiranje.

Uz svakodnevne izazove ubrzane urbanizacije sve važnijima postaju sustavi za praćenje stanja okoliša, pa danas tipičan pametni grad ima pregršt stanica koje detektiraju onečišćenja zraka ili vremenske uvjete, a informacije se prikupljaju u stvarnom vremenu. Navedeno pomaže odrediti izvor potencijalnih problema koji se potom mogu brzo i učinkovito riješiti, a kreira se i baza podataka koja može poslužiti pri svakom sljedećem planiranju. Neka od tih rješenja postala su i ‘gadgeti’, poput TZOA sa senzorima za mjerenje kakvoće zraka, temperature, vlažnosti, atmosferskog tlaka i UV zraka, sve u jednom nosivom uređaju.

Aktivna sigurnost
Na prethodnih se nekoliko inovacija neminovno nadovezuje i pametno prikupljanje smeća, pristup koji nudi širu lepezu mogućnosti jer objedinjuje prikupljanje i analizu podataka, nakon čega slijedi i optimizacija načina na koji se prikuplja otpad. Najpoznatiji je BigBelly pametni sustav otpada i recikliranja, implementiran u glavnim gradovima SAD-a te u više od 50 zemalja širom svijeta. BigBelly ima spremnik na solarni pogon u koji stane do pet puta veća količinu otpada nego u tradicionalni spremnik, a i sam upozorava odgovarajući gradski odjel kada ga treba isprazniti. Sve se više priča i o aktivnoj sigurnosti koji su nastali jer gradski centri nerijetko mogu djelovati kao opasna mjesta, posebice u kasnim večernjim satima.

Ipak, na tržištu se nalaze novi sustavi koji reagiraju na pokret i to povećanjem svjetlosnih razina ili jednostavno upozoravajući da je čija prisutnost na autobusnoj stanici zabilježena. Uz to, postoje softveri povezani sa senzorima zvuka koji mogu otkriti pucnjave i automatski ih prijaviti policijskom odjelu bez obzira na uključenost građana.  Dijeljenje prijevoza trend je koji u posljednjih nekoliko godina dobiva sve više na značaju. Kada shvatimo da naš osobni automobil otprilike 20 do 22 sata ostane parkiran negdje te da ga koristimo samo taj mali preostali dio vremena postavlja se pitanje ima li uopće smisla posjedovati ga? Osim što zaposlenici iste tvrtke na posao sve više odlaze dijeljenim prijevozom, više nije toliko ‘strašno’ ni otići na dalji put s do tada nepoznatim osobama koje nude istu takvu uslugu. Uz to, većina suvremenih gradova kao sastavni dio infrastrukture posjeduje i gradske biciklističke sustave. Finska je jedna od prvih zemalja koja je poticala lokalne vlasti na investiranje što je koncept koji se danas prelio u gotovo svaku razvijenu zemlju.

Izvor: poslovni_logo-1

Pratite nas i lajkajte nas:

Povezani članci