Na krizu Konzuma najžešće zagrizli Lidl i Spar

Konzum je s oko 12,5 tisuća zaposlenih je ujedno i jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj.Izvjesno je da je već prošle godine Konzumova konkurencija na hrvatskom tržištu više profitirala od rasta potrošnje kućanstava potaknute rastom plaća i zaposlenosti te rasta turističke potrošnje.

Među trgovačkim lancima u Hrvatskoj poziciju ‘broja 1’ odavno, i to uvjerljivo, drži Konzum. S oko 12,5 tisuća zaposlenih on je ujedno i jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj. Lanac čija prodajna mreža broji oko 700 prodavaonica raznih formata i u kojoj, kako ističu u kompaniji koju odnedavno ponovno vodi Slavko Ledić, svakoga dana kupuje čak 650.000 kupaca, i u 2017. je ušao kao neupitni tržišni lider. No, pažnju javnosti većim dijelom ove godine on ne zaokuplja zbog liderskig postignuća već krize Agrokora koja je najjače pogodila upravo operativno poslovanje u trgovini. Utoliko se trenutno mnogo više raspreda o preslagivanju maloprodajnog tržišta kojim bi mogao rezultirati postupak izvanredne uprave i prijedlog plana nagodbe. Ono što je već izvjesno u sklopu restrukturiranja je zatvaranje stotinjak Konzumovih neprofitabilnih jedinica. Zbog svega se pak prvi put događa i da se ni osam mjeseci po isteku prethodne godine njegov liderski status ne može potkrijepiti konkretnim financijskim podacima. Još se, naime, čekaju nalazi revizije lanjskih izvješća Agrokora i njegovih kompanija. Stoga se zasad samo neslužbeno može procjenjivati i koliko su tržišnog udjela Konzumu preoteli konkurenti u još jednoj godini rasta maloprodajnog tržišta, ali ujedno i godini u kojoj su razmjeri financijskih ograničenja i poteškoća Agrokora, a time i Konzuma, bili samo manje vidljivi nego nedugo po njezinu isteku.

Dobri vjetrovi

U takvim se okolnostima samo dodatno zaoštrila i tržišna borba, a u sve jačoj ofenzivi glavnih konkurenata (i) u 2016. je prednjačilo nekoliko lanaca u stranom vlasništvu. Izvjesno je da je već lani Konzumova konkurencija više profitirala od rasta potrošnje kućanstava potaknute rastom plaća i zaposlenosti te rasta turističke potrošnje. Maloprodajni je promet u 2016. povećan 4,4 posto, a od 10 vodećih trgovaca (za koje su poznate brojke) većina je ostvarila rast prihoda, uključujući i one iza kojih stoje domaći vlasnici. Lidl je pritom u apsolutnim iznosima najviše povećao prihode, za oko 290 milijuna. Tako je već u desetoj godini poslovanja u Hrvatskoj dospio na drugo mjesto po ostvarenom prihodu. Nakon 3,71 milijarde kuna ostvarenih godinu prije, lani ih je (u kalendarskoj 2016., s tim da financijska godina za nj počinje s ožujkom) podebljao na četiri milijarde kuna. Time je pretekao riječke Plodine koje su ostale na nepunih 3,9 milijardi odnosno na razini prihoda 2015. (točnije, 0,2 posto niže), ali su iskazale više nego duplo veću dobit – 76 prema 35 milijuna godinu ranije. Kaufland je, pak, uvećao prihode za više od pet posto, na 3,37 milijardi kuna pa je njemačka Schwartz grupa u hrvatskim operacijama (Lidl plus Kaufland) stigla nadomak milijardu eura prihoda. U isto vrijeme Spar Hrvatska u 2016. je ostvario nepunih 2,6 milijardi kuna prihoda. Nakon gotovo 15-postotnog povećanja u 2015. to je relativno skroman rast od dva posto. Međutim, Spar se istodobno bavio operacijom preuzimanja Bille, čiji je prihod, uz također blagi rast, premašio 1,7 milijardi kuna. Time je austrijski trgovac već lani na hrvatskom tržištu učvrstio poziciju iza Schwartz grupe, a promatrajući Lidl i Kaufland zasebno, izgledno i ‘broj 2’. Pored te akvizicije, naime, Spar nastavlja i s velikim investicijama u širenje prodajne mreže, a poput glavnih rivala i njegov je glavni fokus pritom na Jadranu. U tvrtki koju predvodi Helmut Fenzl dogodine planiraju otvorenje hipermarketa Interspar u Rijeci, što je ulaganje od 23 milijuna eura.

Prilika koja se ne propušta

“Ne skrivamo svoje ambicije. Vjerujemo da će već u 2018. novi Spar dosegnuti oko pet milijardi kuna prometa i otprilike 5000 zaposlenih”, kažu. Metro Cash & Carry se pak unazad tri godine u poslovanju naglašeno fokusirao na HoReCa tržište, a nakon dvije godine dvoznamenkasta rasta i lanjskih 15 posto trenutno je u tom segmentu i vodeći veletrgovac. U prošloj je kalendarskoj godini (financijska za njega završava u rujnu) ostvario 1,8 milijardi kuna prihoda, no kriza Konzuma i Velproa prilika je za dodatno jačanje pozicija u HoReCa kanalu koju zasigurno nije propustio. Unatoč ofenzivi financijski jačih stranih trgovaca, i dobar dio domaćih igrača s liste deset najvećih uspio je povećati prihode u 2016., neki i više od pet posto. Tommy, trgovački lanac splitskog poduzetnika Tomislava Mamića koji je prodajnu mrežu najviše koncentrirao na priobalju i otocima, podebljao je prihode za stotinjak milijuna kuna (4,3%), na 2,36 milijardi. Dalmacije kao ‘svog’ tržišta i striktnije se drži omiški maloprodajni lanac Studenac s više od 360 marketa i supermarketa, a strateške pozicije u četiri dalmatinske županije lani je potvrdio rastom prihoda za 80-ak milijuna (5,6%), na gotovo 1,5 milijardi kuna. Na sličan način se sjevera-sjeverozapada Hrvatske drži KTC sa sjedištem u Križevcima. S mrežom od 28 supermarketa, tri hipermarketa te niz specijaliziranih prodavaonica lani je ostvario gotovo 6-postotni rast prihoda, na 1,35 milijardi, i to uz 24 milijuna kuna dobiti ili tri manje nego godinu prije. Lanjska su ostvarenja, kažu, u skladu s planovima, a slično je i u pogledu prodajne mreže. “Uz nove prodajne objekte, a neki će biti gotovi krajem ove godine, nekoliko je postojećih centara potpuno obnovljeno”, kaže Melanija Zorko, izvršna direktorica za marketing u KTC-u.

Gubitak zbog ulaganja

Kao i godinu prije, jedno od obilježja financijskih rezultata domaćih nasuprot stranim trgovcima je i to da su domaći (ovaj put ne računajući Konzum) uglavnom poslovali s dobiti, dok oni u stranom vlasništvu iskazuju gubitak kao posljedicu investicija. Od lanaca u rukama inozemnih vlasnika samo je Lidl iskazao dobit. U kalendarskoj 2016. (što kod njega nije poslovna godina) dobit mu je iznosila 242 milijuna, a to je 57 milijuna ili 30 posto više nego godinu prije. Istodobno, Kaufland je iskazao gubitak od nepunih 30 milijuna ili 20-ak manje nego 2015. Unatoč velikim ulaganjima, i Spar Hrvatska je znatno smanjio minus, sa 120 na 77 milijuna kuna. Prošlu su godinu zaključili s 2910 zaposlenih i 2,8 milijardi kuna bruto prihoda od prodaje, ali najviše su je ipak obilježile investicije vrijedne čak 214 milijuna eura. Krajem godine Spar Handels AG je s Rewe grupom potpisao ugovor o preuzimanju Bille u Hrvatskoj, s tim da je preuzimanje realizirano 1. travnja 2017. nakon bezuvjetnog odobrenja Hrvatske agencije za tržišno natjecanje. I pored toga u Sparu ističu da se njihova ekspanzija “prije svega oslanja na širenje mreže vlastitih trgovina”. Trenutno u Hrvatskoj imaju 82 Spar supermarketa i 19 Interspar hipermarketa. “Još su dvije regije u kojima Spar nije dovoljno prisutan – Istra i Dalmacija. Zbog toga je fokus na jačanju pozicije u tim regijama”, objašnjavaju. U Istri su tek početkom 2016. otvorili prvi Interspar (u Puli), a nakon akvizicije Bille mreža trgovina im se proširila na Poreč, Opatiju i Rijeku. Kad se iduće godine zgotovi Interspar na riječkoj Rujevici u njemu će zaposliti još 150 ljudi. I Metro Cash & Carry prilično je investicijski aktivan, pa je i 2016. iskazao gubitak, i to tridesetak milijuna kuna, što je osjetno više nego godinu prije. Lani su uložili u otvorenje veleprodajnog centra u Poreču, preseljenje i modernizaciju veleprodajnog centra Split te u modernizaciju veleprodajnog centra u Zadru. Solidan ulagački tempo, uz rast tržišnog udjela, ali i 10-postotni rast dobiti drži i splitski Tommy. Otvorio je u 2016. sedam novih poslovnica različitih prodajnih formata te povećao broj zaposlenih, a nekoliko su poslovnica i renovirali primjenjujući nove standarde opremanja i nova tehnološka rješenja. “Investicije se nastavljaju i u ovoj godini. Očekujemo da će Tommy biti jedan od vodećih investitora u maloprodaji”, odvažno najavljuju. Taj je lanac za 2016. iskazao 113 milijuna kuna dobiti, što je nakon Lidla i najviše među trgovcima. Planovi su im, kažu, usmjereni na razvoj i širenje prodajne mreže, nove projekte te konsolidaciju uz povećanje učinkovitosti.

Domaće je na cijeni

Pored konkurentnosti asortimana i cijena većina vodećih igrača u poslovnoj politici danas naglasak stavlja i na strateško povezivanje s domaćim proizvođačima. Iako s tim računaju i trgovački lanci u domaćem vlasništvu, oni u inozemnom pritom igraju i na kartu izvoznih mogućnosti kroz njihove police u drugim zemljama. Tako u Sparu ističu da su od pristupanja Hrvatske EU intenzivirali suradnju s hrvatskim proizvođačima na plasmanu njihovih proizvoda na police Spar trgovina u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Italiji. “Vrijednost hrvatskih proizvoda koji su tako plasirani u ‘SPAR zemlje’ lani je premašila 60 milijuna eura, sedam posto više nego godinu prije, s tim da je izvoz u Austriju povećan 18 posto”, kažu. I drugi dobavljačima nude slične modele suradnje. To je slučaj i s Metroom koji je sredinom 2016. započeo suradnju s Agencijom za ruralni razvoj Istre (AZZRI), što je, kažu, istarskim proizvođačima mesa i mesnih prerađevina istarskog goveda omogućilo da svoje proizvode prvi put plasiraju na police međunarodnog trgovačkog lanca. Ipak, Metro je u Hrvatskoj dugoročno najviše usmjeren na ciljane grupe profesionalnih kupaca – ponajprije iz HoReCa sektora te malim trgovcima. Premda se Hrvatska svrstava među zemlje EU u kojima je maloprodaja okrupnjena, o čemu svjedoči i višegodišnji trend povećanja koncentracije, u toj se branši očito očekuju nova preslagivanja. Naravno, u tom smislu daleko najzanimljivije je pitanje vlasničke sudbine vodećeg Konzuma, s tim da se upravo na Konzum aludira i u očekivanjima nekih trgovaca o predstojećem preslagivanju “i u drugim sektorima koji su usko povezani s maloprodajom, poput prehrambene industrije ili poljoprivredne proizvodnje”. U Konzumu je posljednjih mjeseci krenuo postepeni oporavak prometa i ‘hvatanje’ lanjske razine prodaje, poručuju iz izvanredne uprave Agrokora. Ako se u tome i uspije, izgledno je da će se razlika između Konzuma i glavnih konkurenata u uvjetima nastavka rasta maloprodajnog tržišta ove godine dodatno smanjiti. Kako bilo, dogodine slijedi veliko preslagivanje na maloprodajnom tržištu, a ostaje vidjeti hoće li to značiti i ulazak novog igrača na tržište.

Izvor: poslovni_logo-1

Pratite nas i lajkajte nas:

Povezani članci